Široli 1, 51216 Viškovo
Telefon: + 385 51 258 625
E-mail: djecji.vrtic.malik@ri.t-com.hr

Anketa

Najviše se volim igrati ?







Fotka dana

Izreke o djeci

“Prve suze djeteta su molbe; ako ih ne spriječite, postat će naredbe”- Rousseau

Ovo je kutak za roditelje

 

Dokumenti

 

Prehrana u vrtiću

Prehrana djece u dječjem vrtiću Malik planira se i provodi prema važećim prehrambenim standardima i normativima, koji su određeni "Programom zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima".

Jelovnik je sastavljen i odobren od strane Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko goranske županije, a u suradnji s njima provodimo HACCP sustav kontrole.

U 10-satnom programu djeca imaju 4 obroka: doručak, voćna užina, ručak i užina. Svi obroci se pripremaju u našoj kuhinji od svježih namirnica, a velik broj namirnica je iz vlastitog uzgoja (osnivači imaju prijavljeno OPG).

Pri izradi jelovnika nastojali smo voditi brigu o korištenju sezonskih namirnica, posebice onih iz našeg vrta i voćnjaka (prirodno uzgojenih bez korištenja ikakvih pesticida): zelena salata, špinat, blitva, raštika, kelj, krumpir, mrkva, celer, rajčica, kopriva, začinsko bilje, trešnje, jagode, šljive, bilje za čaj (melisa, menta, šipak, lipa, bazga)...

Obroke s ljubavlju priprema kuharica Ilinka i veliko nam je zadovoljstvo vidjeti prazne tanjuriće nakon obroka.

Pažnju posvećujemo i samom ritualu blagovanja. Kod djece potičemo i razvijamo navike lijepog ponašanja za vrijeme jela, te potičemo samoposluživanje djece.

Koliko je god moguće poštujemo individualne potrebe djece i individualni ritam kada su u pitanju obroci. Nikad ne primjenjujemo metodu prisile, već u situacijama kada dijete odbija jesti određene namirnice, nastojimo pronaći najbolje motivacijske metode sve uz suradnju s roditeljima.

05 studeni 2012 - Prvi dani u vrtiću

Prvi dani u vrtiću

Polazak u vrtić velika je promjena za dijete te stresno razdoblje za njegove roditelje. Pomozite svojem mališanu da što lakše prebrodi prve dane u vrtiću.

Prvi susret s novim prostorom i većim brojem ljudi (djece) čudna je situacija za dijete te traumatična za majku ili oca. Sve se mijenja, dijete upoznaje nove osobe, socijalizira se, ima novi životni ritam. Većina djece, ipak, plače kad prvi put dođe u vrtić i kad iskusi razdvajanje, jer djeca, osobito mlađe dobi, teško shvaćaju da će se roditelji vratiti te se osjećaju ostavljenima. No, malo anksioznosti prilikom razdvajanja je normalno i zapravo pokazuje da dijete i roditelj imaju dobru vezu i kvalitetan odnos.

Ne postoji pravilan i ne pravilan način kako se dijete bori s osjećajem odvojenosti od roditelja. Različita djeca nose se na različite načine s osjećajem razdvojenosti, no ako prepoznate djetetov način na koji podnosi odvajanje, znat ćete mu i bolje pomoći. Neka se djeca prilagođavaju brže (kroz nekoliko dana), a drugoj djeci potreban je duži period (i do dva mjeseca). Sve promjene u ponašanju su prolaznog karaktera.

U želji da adaptacija prođe što manje stresno, procijenite koliko ste sami spremni na taj korak, jer spremnost djeteta uvelike ovisi o vašoj spremnosti.

Ako ste i sami u panici i brinete se pretjerano kako će sve proći, dijete će to osjetiti.

 

 Pomozite sami sebi kako biste pomogli svom djetetu

 

Prije dolaska ...

  • u roditeljskom domu treba govoriti o vrtiću, češće do njega prošetati, boraviti na dječjem igralištu ili u parku ispred vrtića, osobito u vrijeme dok se tamo igraju druga djeca
  • ne govorite pred djetetom o svojim strahovima, strepnjama i negativnim osjećajima, dijete osjeća vaše strahove i to može povećati teškoće kod odvajanja
  • pokažite da ga volite, recite mu da da ga volite i da ste mirni i veseli što je ono u vrtiću
  • nikako nemojte dijete plašiti vrtićem (npr. tamo se sve mora pojesti, mora se spavati i slično...)

Kod dolaska...

  • ako dijete želi, dopustite mu da u vrtić ponese svoj najmiliji predmet – tješilicu (u periodu prilagodbe)
  • ne bježite od djeteta, budite iskreni, uvijek dijete pozdravite, recite mu da ga volite i kad ćete doći (npr. nakon ručka...), održite svoju riječ
  • rastanke učinite kratkim i slatkim, dugi rastanci pokazuju djetetu da ste neodlučni da ono ostane bez vas
  • ako vam je preteško "odraditi" odvajanje ili imate osjećaj da vam situacija izmiče kontroli, neka adaptaciju "odradi" tata (ili obrnuto)
  • važno je ostvariti pozitivan i dobar kontakt roditelja s odgajateljima

Nakon dolaska ...

  • nakon dolaska iz vrtića pitajte ga i pažljivo poslušajte kako je provelo dan
  • vaše će dijete uskoro početi pričati o vrtiću i drugoj djeci, o tetama i igračkama – podržavajte buđenje zanimanja za vrtić kod djeteta
  • vodite računa da dijete ima red u rasporedu aktivnosti kod kuće (vrijeme obroka, igre, šetnje, odlaska na počinak), za dijete sve što je trajno i bez iznenađenja ima svojstvo umirivanja
  • ukoliko nakon cca 4-6 tjedna adaptacije uočavate da dijete kod kuće jako loše spava ili primjećujete bitne promjene u njegovom ponašanju koje vas zabrinjavaju, obratite se za pomoć u vrtiću

Nakon nekog vremena, kada prođe vrijeme prilagodbe i dijete se oslobodi u vrtiću, vrtić će mu postati mjesto u koje će dijete rado dolaziti i gdje će provoditi vrijeme u igri, plesu, smijehu, usvajanju novih vještina ... s novim prijateljima i tetama.

 

Situacije iz prakse ...

 

1. PLAČ

Osjećaji djeteta: "Tužan sam što sam ostavljam mamu i tatu i što ću biti na nepoznatom mjestu."

Vaša reakcija: Pokušajte ne izgledati zabrinuto. Podsjetite svoje dijete kako će mu biti zabavno u vrtiću i kako ćete doći po njega nešto kasnije. Recite mu kako mu je teta u vrtiću uvijek na raspolaganju i kako će mu ona pomoći da se osjeća bolje. Dijete će prestati plakati čim izađete iz prostorije. Ako vam treba potvrda za to, nazovite kroz neko vrijeme da biste provjerili je li vaše dijete dobro.

 

2. HRABRO (ALI UPLAŠENO) DIJETE

Osjećaji djeteta: „Neću plakati, neću plakati, neću plakati... Neću se čak ni pozdraviti s mamom/tatom jer ću se odmah rasplakati. Samo ću jako gnječiti ovaj plastelin ... jako...“

Vaša reakcija: Nemojte paničariti ako vas dijete ne pozdravi. Ono se samo pokušava suzdržati. Vi ga pozdravite, ali ga nemojte prisiljavati da vam i ono otpozdravi. I nemojte pričati koliko će vam nedostajati jer će se dijete tada osjećati lošije. Postoji mogućnost da se dijete rasplače kad vas ugleda jer je cijeloga dana suzdržavalo emocije. Nakon vrtića provodite mnogo vremena s djetetom u zajedničkim igrama.

 

3. ODGOĐENA REAKCIJA

Osjećaji djeteta: "Dobro mi je u vrtiću, dobro mi je u vrtiću...", a onda nakon nekoliko dana ili tjedana: "Gdje je moja mamaaaa?" i plač...

Vaša reakcija: Pričajte s djetetom što mu se u početku najviše svidjelo u vrtiću. Popričajte s tetama kako biste saznali kako se ponaša dok vas nema. Također probajte postići „brzo opraštanje“ kad ga ostavljate u vrtiću
Ne mora značiti da vaše dijete odjednom ne voli ići vrtić. Ono se samo susrelo s novim iskustvom i nije uopće obračalo pažnju da je odvojeno od roditelja. Uskoro će ponovno zavoljeti vrtić.

 

4. TIHI PROMATRAČ

Osjećaji djeteta: "Prvo da ja provjerim što se ovdje događa prije nego što se počnem igrati s ovom djecom."

Vaša reakcija: Omogućite djetetu vremena da se prilagodi novoj okolini. A kako biste mu pomogli da se uklopi u sredinu, čitajte mu kod kuće knjige o vrtiću, igrajte se vrtića i pričajte o djeci i tetama u vrtiću.
Upamtite, vaše dijete promatranjem upija nova znanja. Možete i porazgovarati s tetama kako bi se ono što bolje uklopilo.

15 listopad 2012 - Igra kao osnovna aktivnost djece

Igra kao osnovna aktivnost djeceU Dječjem Vrtiću "Malik" igrom se potiče cjelokupni dječji razvoj, socijalizacije djece.

U razvoju čovjeka najvažnije su, ali i najosjetljivije, prve godine života. Ono što dijete usvoji u toj dobi pratit će ga za cijeli život. Upravo u učenju i socijalizaciji važnu ulogu ima igra. Djeca u igri uživaju i kroz nju spoznaju svijet, odnose među ljudima, usvajaju kulturno nasljeđe...

Igra je primarna aktivnost djeteta. Kroz igru dijete stječe većinu svojih životnih spoznaja. Tako proširuje svoja znanja o odnosu među ljudima i stvarima, o stvarnosti, usvaja pravila, spoznaje sebe, prihvaća druge. Dijete ima stalnu potrebu za aktivnošću, kretanjem, istraživanjem svijeta oko sebe a tu svoju potrebu najčešće zadovoljava upravo kroz igru. Igra pomaže djetetov socio-emocionalni, spoznajni, tjelesni razvoj kao i razvoj kreativnosti, mašte.

Važna nam je i suradnja sa roditeljima, te informiranje roditelja putem radionica i osiguravanja savjetodavnog rada i potpore obitelji.